Zamislite da jednog dana sami nacrtate lik, programirate ga, osmislite svijet u kojemu živi, i na kraju za njega skladate i glazbu. Imate svoju videoigru. Zvuči kao nešto iz SF filma? Za Margaretu Jurišić, 26-godišnjakinju koja je završila FER, to je postalo sasvim realna kombinacija zahvaljujući tečaju game developmenta na Sveučilištu Algebra Bernays.
No, prije detalja o Margaretinoj priči, donosimo nekoliko ključnih informacija o tome u kakav se ekosustav ona ubacila.
Globalna industrija videoigara ostvarila je prihod od oko 184 milijarde dolara u 2024. godini, što je konzervativna procjena koja ne uključuje hardware, periferiju ni e-sport. Za usporedbu, filmska industrija u rekordnoj godini ne doseže niti trećinu tog iznosa. Videoigre su odavno prestale biti tinejdžerski hobi i postale su jedna od najvećih grana zabavne industrije na planetu.
A Hrvatska nije samo pasivni konzument te industrije. Prema analizi Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, 2024. godina bila je najuspješnija otkad se prate podaci: ukupni prihodi domaćeg sektora dosegli su 72,4 milijuna eura, čime je nadmašena čak i rekordna 2020. U toj industriji danas djeluje 271 pravna osoba koja se bavi videoigrama - 128 tvrtki i 133 obrta - s ukupno gotovo tisuću zaposlenih.
Neka se od tih imena vjerojatno znate, samo možda niste znali da su naša. Croteamov Serious Sam, kada je 2001. izašao, doslovno je uzdrmao gaming svijet i osvojio nekoliko nagrada za igru godine. SCUM, survival igra zagrebačkih Gamepiresa, u samo tjedan dana nakon izlaska privukla je 685 tisuća kupaca i postala najprodavanija igra na Steamu. Doodle Jump, jednostavna mobilna igra hrvatskih autora, završila je na samom vrhu Appleove liste i postala jedan od prepoznatljivih mobilnih hitova. Osim toga, tu su i Escape Simulator, The Talos Principle od Croteama, pa čak i MyDubrovnik, city management igra inspirirana našom obalom.
Dakle, ne pričamo o egzotičnoj niši. Pričamo o industriji s dokazanim potencijalom, svjetskim dometom i, što je ključno, sve većom potražnjom za educiranim ljudima koji znaju što rade.
"Htjela sam to sve spojiti — i uspjela sam"
U to sve ulazi Margareta, koja se na tečaj Game Development na Sveučilištu Algebra Bernays upisala odmah čim je završila preddiplomski studij na FER-u. Razlog je jednostavan.
- Ovaj tečaj me zanima već odavno i pratim ga nekoliko godina. Oduvijek sam htjela iskoristiti vaučer, ali to nije bilo moguće dok sam bila u sustavu obrazovanja. Čim sam privela fakultet kraju, odlučila sam iskoristiti tu priliku – priča buduća programerka videoigara.
Ono što je kod Margarete zanimljivo jest spoj vještina koji je donijela sa sobom na edukaciju. Programiranje s FER-a. Digitalno crtanje kojim se bavi već pet godina. 3D modeliranje u poznatom programu Blender. I glazba. Malo svira, a jedan od ciljeva joj je skladati originalnu glazbu za vlastitu igru.
- Na faksu smo učili programirati, volim gaming, a bavim se i umjetnošću. Htjela sam to sve spojiti, a na ovom sam tečaju i uspjela – govori.
To je, zapravo, savršen opis onoga što game development kao disciplina zahtijeva. Nije to samo programiranje. Nije samo dizajn. Nije samo priča. Dobra igra nastaje na raskrižju svega toga, a rijetko koji drugi kreativni format nudi takvu sintezu.
Kako se, zapravo, pravi videoigra?
Razvoj igre prolazi kroz nekoliko faza. Počinje s konceptom i game design dokumentom u kojemu se opisuje sve, od mehanike, likova i priče do vizualnog stila i monetizacijskog modela. Slijedi preprodukcija u kojoj se skiciraju asseti i radi prototip. Onda na red idu programiranje logike, modeliranje 3D objekata ili crtanje 2D grafike, animiranje, pisanje dijaloga, sound design i glazba. Na kraju dolazi testiranje, polishing i, konačno, release.
Margareta je taj proces već iskusila u manjem opsegu; na nastavi su dobili zadatak napraviti prezentaciju igre kakvu bi napravili.
- Imali smo priliku napraviti prezentaciju o svojoj potencijalnoj igri, a ideje dijelimo jako opširno. To je teorijski dio, dok u praksi radimo slično, a zadovoljna sam i jer imamo dosta slobode u dizajnu – priča nam polaznica Sveučilišta Algebra Bernays.
Game development nije recept koji pratiš korak po korak, već prostor u kojemu kreativnost i tehnička znanja moraju raditi zajedno, a Algebra taj balans gradi strukturirano.
- Nastava traje tri sata i tjera te da budeš prisutan i fokusiran. Sve ono što učimo se može naučiti i samostalno, preko YouTubea, ali puno je sporije. Mislim da je to problem današnjice; sve je dostupno, ali teško je pronaći vrijeme i motivaciju. Zbog toga je ova edukacija odličan odabir za one koji doista žele biti ustrajni i puno toga naučiti – govori.
Margareta je nastavu počela pohađati u siječnju. U početku dva puta tjedno, a sada četiri.
- Imamo dva predavača, koji nam se maksimalno posvete i prođemo svo gradivo. Iako je prvotni plan bio da imamo nešto manje sati, oni su dodali sate kako bismo doista uspjeli proći sve što je bilo u nastavnom planu. Obojica sjajno objašnjavaju svoj dio gradiva i posvete se svakome ponaosob. Definitvno su nam dali dodatnu motivaciju – kaže Margareta.
Na nastavi se kombiniraju i teorija i praksa, uz opciju da se nastava pohađa uživo ili online.
- To je sjajno za ljude koji rade jer imaju fleksibilnost – navodi naša sugovornica.
Pa, treba li za ovakav tečaj prethodno znanje?
- Meni programiranje ide lakše jer imam iskustvo s FER-a, no i početnici mogu sve pohvatati jer se teorija ravnopravno prolazi. Najteži je početak. Treba imati dobar plan i viziju, što je zapravo najveći izazov – govori.
Ali upravo tu strukturirana edukacija pobijedi svaku YouTube playlistu. Ritam, raspored, predavači koji te prate, zadaci koji te tjeraju naprijed. Margareta je već razradila neke svoje ideje. Voljela bi, kaže, kroz videoigre obraditi temu obnovljivih izvora energije.
- A na umu imam i osmišljavanje nečega što bi koristilo studentima kao pomoć u učenju – kaže.
Sveučilište Algebra Bernays: od game developmenta do digitalnih i zelenih vještina
Inače, Game Development samo je jedan od programa koje Sveulilište Algebra Bernays nudi uz mogućnost korištenja NPOO vaučera. Njihova ponuda edukacija obuhvaća širok spektar digitalnih kompetencija; od programiranja, web i app developmenta, data science i AI, do kibernetičke sigurnosti, cloud tehnologija, UX/UI dizajna i digitalnog marketinga. Tu su i programi iz zelene tranzicije, energetske učinkovitosti i održivog poslovanja koji odgovaraju sve većoj potražnji tržišta rada za stručnjacima koji razumiju i digitalni i zeleni pomak.
Sve to može se financirati vaučerima za obrazovanje odraslih koji su pokrenuti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ideja je jednostavna: umjesto da se financira isključivo infrastruktura ili oprema, financira se i sam čovjek, njegove kompetencije, zapošljivost, sposobnost da prati tržište rada.
Vaučer se može iskoristiti za programe koji razvijaju digitalne ili zelene vještine, a polaznik slobodno bira program prema vlastitim ciljevima. Sveulilište Algebra Bernays je jedna od akreditiranih ustanova, a proces prijave - kako Margareta iz prve ruke potvrđuje - nije kompliciran.
- Bez problema sam ispunila svu dokumentaciju i bio je to jako lak proces. Pomogli su mi i HZZ i Sveučilište Algebra Bernays – ističe.
30. lipnja 2026. zadnji je datum za prijavu vaučera iz NPOO-a. Nakon tog datuma HZZ više neće odobravati nove vaučere iz ovog izvora financiranja kako bi se osiguralo dovoljno vremena za obradu, ugovaranje, korištenje i kontrolu isplate sredstava do kraja 2026. godine.
Sada je stoga idealan trenutak za iskoristiti priliku za besplatno obrazovanje na akreditiranoj instituciji, u rastućoj industriji, s kvalitetnim predavačima.
Više informacija o programima i vaučerima potražite na algebra.hr.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Sveučilišta Algebra Bernays.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....