Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih.
Marijo Carić, mladi agronom iz Svirča na Hvaru, u narednim godinama planira napraviti zlatnu kupažu dalmatinskih bijelih sorti vina. "Ići ćemo na korpulentnije, kvalitetnije dalmatinske autohtone bijele sorte od kojih se nekada radio i prošek. Već sada u svojim vinogradima imam autohtonu sortu prč, koja je vodeća u mojim nasadima, zatim pošip i maraštinu. Ove godine očekujemo prvu berbu vugave, a u siječnju iduće godine zasadit ćemo hektar pošipa i grka, tako da će grk zaokružiti tu priču. Dalmatinskom kupažom nastojat ćemo pokazati ono što Dalmacija može najbolje ponuditi u segmentu bijelih sorti", pojašnjava Marijo Carić, koji je otkrio i razlog zašto je prč dominantna sorta u njegovim vinogradima.
"Kao najnoviji vinar na Hvaru odlučio sam se za prč jer svi hvarski vinari uglavnom imaju bogdanušu, a s prčem kao monosortnim vinom najveći iskorak je napravio Vujnović. Osim Vujnovića i nas, puni ga kao monosortno vino i Pinjata. U ovom je trenutku Vujnović najveći proizvođač prča na svijetu, a ja sam broj dva", šaljivo pojašnjava Carić.
Vinogradi Carićeve vinarije Bell‘Iakov nalaze se na južnoj strani Hvara i u Starogradskom polju, odnosno zaštićenom lokalitetu Ager, a zemljište za spomenuti vinograd koji će zasaditi u siječnju nalazi se u Vrisniku. "Kada govorimo o vugavi, svi misle na višku, ali mi na Hvaru imamo u blizini našeg vinograda katastarski lokalitet Vugave. Vugava je nekada bila jako zastupljena na otoku.
Danas se sade monosortni vinogradi, a nekada su vinogradi u okrajcima imali i druge sorte. Tako su naši djedovi na lokaciji Ivan Dolac sadili plavac mali, ali su u istom vinogradu bili i babić, dernekuša, pa je čak i prč ulazio u te crne kupaže. Zato stariji ljudi često kažu da današnji plavac nije isti kao nekadašnji. Ager, koji je zona najviše zaštite, dobar je lokalitet što se tiče marketinga, ali je složen i zahtjevan za obradu. Ne smiješ probijati put do parcele, ne smiješ pomicati suhozide... Pod zaštitom je UNESCO-a i to poštujemo", ističe Carić.
Marijo Carić nositelj je OPG-a Bell‘Iakov i istoimene vinarije. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a prve boce napunio je 2018. godine. Carići su u početku imali mali vinograd od 1000 loza; krenulo je kao proizvodnja vina za obitelj i prijatelje, a kasnije se pretvorilo u ozbiljan posao. Vinograde je počeo saditi 2017. godine dok je radio u ugostiteljstvu. Kako su 2018. godine natječaji postali naklonjeni nerazvijenim područjima i otocima, počela je ozbiljnija sadnja.
Od jedne sadnice, puno upornosti i obiteljske njive do prepoznatljivog istarskog brenda ljutih umaka
"Podignuli smo nasade prča, pošipa i maraštine na južnoj strani Hvara. To su položaji na kojima su dominirale crne sorte, prvenstveno plavac mali. Budući da sam bio novi vinar, a na Hvaru postoje velika vinarska imena prepoznatljiva upravo po plavcu, odlučio sam krenuti s nečim što je malo tko nudio. To je razlog zašto sam se odlučio na sadnju bijelih, korpulentnih, visokokvalitetnih dalmatinskih sorti na tim posebnim položajima.
Južna strana Hvara jedan je od najboljih hrvatskih vinogradarskih položaja. Suprotno mišljenju da je ugostiteljstvo sjajan i visokodohodovan posao, iz osobnog iskustva mogu reći da je puno ljepše raditi u vinogradu i podrumu. Svoj si gospodar i ne moraš uvijek biti nasmijan. U ugostiteljstvu, bio sretan ili tužan, moraš imati osmijeh. U vinogradu možeš imati loš dan", naglašava Carić.
Iz vinograda na južnoj strani nastala je odležana kupaža "Zlato Dalmacije" u kojoj se nalaze tri izuzetno korpulentne bijele sorte: prč kao predstavnik Hvara, pošip kao predstavnik Korčule i maraština kao predstavnik Pelješca i obale.
"Potom smo prešli u višu kategoriju, što mi je omogućilo prijavu na natječaj za mlade poljoprivrednike. Zahvaljujući bodovima za poslovanje na otoku, diplomi i našem programu, dobili smo nepovratna sredstva u iznosu od 50.000 eura. Uložili smo u vinogradarsku opremu, strojeve, tankove i podizanje novih nasada. Najviše sam se usmjerio na prč", napominje Carić i podsjeća da je prč jedna od najugroženijih autohtonih sorti koja je prije 20 godina gotovo nestala.
Ima 25 godina, 7 hektara i životinje: ‘Sve je počelo kada sam zaradio prvu plaću i kupio Neru‘
"Nastavit ćemo podizati nove nasade prča i ostalih sorti. Prč specifičnom aromom, po kojoj je i dobio ime, i posebnim tijelom zauzima važno mjesto među dalmatinskim sortama. Oduševljava turiste i ugostitelje. Godišnje proizvedemo oko 5000 butelja monosortnog prča, a imamo ga i u kupažama. I vugavu ćemo dijelom puniti samu, a dio će ići u dalmatinsku kupažu. U našoj kušaonici svaka će se sorta moći kušati zasebno i u kupaži", otkriva Carić.
Kada u siječnju dovrše planiranu sadnju, OPG Bell‘Iakov imat će tri hektara vinograda. S obzirom na to da je riječ o mladim nasadima, urod i proizvodnja vina još nisu dosegnuli puni potencijal. Neki vinogradi, poput onih u Ageru, tek će ove godine imati prvi rod. Trenutačno Bell‘Iakov proizvodi oko 15.000 boca, a kroz tri do pet godina proizvodnja bi trebala narasti na 40.000. Degustacijska sala uređena je prošle godine i tamo primaju goste. Marijo je zadovoljan razvojem posla, najviše se oslanja na obitelj, a u vinogradu mu pomažu prijatelji iz Svirča, među kojima posebno ističe prijatelja Radu Carića. Iako je diplomirao povrtlarstvo, život je htio da se Marijo Carić posveti vinogradarstvu i vinarstvu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....