ZAGREB - Ekonomska kriza poremetila je život 75 posto hrvatskih obitelji: svaki drugi građanin kaže da su se prihodi kućanstva smanjili u odnosu na 2008., a broj onih koji sebe smatraju siromašnima gotovo je udvostručen.
Istraživanje agencije Ipsos Puls provedeno u ožujku pokazuje da čak trećina građana Hrvatske, ili 33 posto ispitanih , danas smatra da su siromašni ili da žive ispod prosjeka. Ranije, 2006. godine, dok krize i recesije nije bilo ni na vidiku, siromašnima se smatralo bitno manje, odnosno 22 posto ispitanih.
Kolektivna psihoza
Svaki deseti od onih koji su pogođeni krizom doživljava to posebno dramatično: oko 9 posto njih ističe “psihološke probleme” ili osjećaj svojevrsne “kolektivne depresije”, osjećaj beznađa, straha i nesigurnosti koji po njihovom mišljenju obuhvaća sve građane zemlje.
- Subjektivni osjećaj krize je vrlo jak, možda jači od ekonomskih pokazatelja - tumači dr. Ivan Burić, autor istraživanja. U istraživanju “Recesijski monitor” uspoređeni su podaci iz redovitog mjesečnog omnibus istraživanja Pulsa iz ožujka ove godine s rezultatima iz prosinca 2006. Oba su provedena na reprezentativnim uzorcima od tisuću ispitanika.
Ti koji su najviše pogođeni izjavljuju kako oko sebe vide “kolektivnu psihozu a ne recesiju”, nervozu, strah od otkaza, paniku zbog nezaposlenosti; svi oko njih su u strahu za egzistenciju, tvrde.
Poremećen život
Čak 75 posto ispitanika kaže da je kriza utjecala na život njihovih kućanstava, pri čemu najveći dio ili 40 posto izjavljuje da je riječ o većim promjenama. Recesija je najviše pogodila one bez posla i domaćice.
Od ostatka populacije, najviše su se na udaru našli radnici, koji su natprosječno pogođeni u usporedbi sa stručnjacima ili službenicima. Recesija je najviše pogodila osobe srednje životne dobi: 48 posto onih od 45 do 59 godina izjavljuju da je recesija izazvala veće promjene u njihovom životu. Nijedan sloj nije ostao netaknut: samo četvrtina (26 posto) članova menadžmenta i trećina (33 posto) stručnjaka i intelektualaca kaže da im kriza nije poremetila život, no većini ipak jest.
Pokrivanje troškova
U odnosu na 2008. samo četiri posto ispitanih kaže da su im se povećali prihodi. Danas 22 posto građana izjavljuje da povremeno ili redovito štedi, u usporedbi sa 27 posto onih koji su uspijevali štedjeti u pretkriznoj 2006. Sada gotovo trećina ispitanika (31 posto) izjavljuje da ne uspijevaju pokriti osnovne životne troškove (naspram 26 posto 2006.)
Isto toliko ili čak trećina ispitanika ima veći ili manji problem s vraćanjem kredita: 10 posto ispitanih reklo je da ima dosta problema s plaćanjem rate kredita, dva posto ih ne može vraćati kredite, a 20 posto ih izjavljuje da ponekad kasne s otplatom, no nemaju većih problema s plaćanjem kredita.
Ivan Burić: Svaki deseti ima nekog tko je dobio otkaz
- Dvije trećine ispitanika koji kažu da im je kriza promijenila život, najčešće su to objašnjavali padom životnog standarda i smanjenjem kupovne moći. Da je netko iz njihove uže ili šire obitelji ostao bez posla, navelo je 11 posto ispitanika - kaže dr. Ivan Burić iz Ipsos Pulsa. Svaki treći radnik i svaka treća osoba od 29 do 40 godina smatra da živi lošije od prosjeka. Danas ih je dvostruko više nego što ih je tako mislilo 2006., kad je 17 posto radnika vjerovalo da žive lošije od prosjeka i samo 15 posto ispitanika u najvitalnijem životnom razdoblju, u dobi između 29. i 40. godine.