Državi bi možda bilo najbolje da se prestane i ovako rijetko truditi napraviti neki pomak za potrošače jer u posljednje vrijeme malo toga što pokuša doista i završi s benefitom za građane.
Tako su završile i nedavne izmjene Zakona o potrošačima prema kojima trgovci za robu koja je na akciji više ne moraju pisati realnu cijenu, nego najnižu cijenu u posljednjih 30 dana.
To je, naime, potrošače trebalo zaštititi od "lažnih akcija", a zapravo je završilo nikad besmislenijom situacijom u kojoj kupci, barem kad su u pitanju katalozi prodavaonica, više praktički ne dobivaju nikakve informacije o cijenama proizvoda - osim krajnje cijene - te ne mogu pratiti kolika je stvarna, početna cijena proizvoda, koliko je on, zapravo, snižen i je li oglašena cijena ona s popustom ili realna cijena.
To se najbolje vidi na primjeru kataloga trgovačkih lanaca iz kojih su akcije gotovo pa isparile, ali su zato prepuni "posebnih prilika", "super cijena" i sličnih sintagmi koje sugeriraju da je proizvod povoljniji od realne cijene, ali nema informacije koliko bi ona iznosila, kao niti zakonom propisane najniže cijene u posljednjih 30 dana.
Što se tu, zapravo, dogodilo?
Odgovor smo potražili kod Ministarstva gospodarstva koje nam je pojasnilo kako postoje određene iznimke odnosno situacije u kojima trgovci, u slučaju sniženja, prilikom oglašavanja u katalozima ipak nisu dužni pisati najnižu cijenu proizvoda u posljednjih 30 dana, a sudeći po tome kako ti katalozi izgledaju, upitno je mogu li se nazivati iznimkama.
Dva scenarija
Uglavnom, riječ je o dvjema situacijama koje vrijede za slučajeve kada trgovac određuje poseban oblik prodaje na više svojih prodajnih mjesta, ali je u prethodnih 30 dana koji su tome prethodili za robu koja je na akciji primjenjivao različite cijene u različitim trgovinama.
Naprimjer, ukoliko nekom takvom proizvodu - recimo šamponu- odluči umanjiti cijenu za 30 posto, s obzirom da je taj šampon imao različitu maloprodajnu cijenu u različitim trgovinama, tada će mu se ovisno o prodavaonici razlikovati i snižena cijena pa onda nije u mogućnosti navesti najnižu maloprodajnu cijenu u posljednjih 30 dana.
Također, ukoliko trgovac određenoj robi koju je u različitim prodavaonicama prodavao po različitim maloprodajnim cijenama odluči na poseban period odrediti jedinstvenu sniženu cijenu - recimo, da taj isti šampon u promotivnom razdoblju košta 1.99 eura, također neće biti dužan navesti najnižu redovnu cijenu u posljednjih 30 dana jer se ona također razlikovala ovisno od trgovine do trgovine nego samo sniženu.
Što pokazuje praksa
"Napominjemo da obavijesti o cijenama robe u oglašavanju, kao i svaka druga informacija upućena potrošaču, moraju biti istinite i točne. Slijedom navedenog, pri oglašavanju ovog posebnog oblika prodaje trgovac ne smije iznositi poruke - u katalozima i u drugim oblicima oglašavanja, primjerice u reklamama - kao što je postotak sniženja ili druge poruke koje bi potrošača mogle navoditi da je proizvod po određenoj cijeni dostupan u svim prodavaonicama, ako to nije i stvarno slučaj, budući da bi se suprotno moglo smatrati zavaravajućom praksom", poručili su iz Ministarstva.
Kako to izgleda u praksi provjerili smo na primjeru posljednjeg Konzumova kataloga, ali više-manje isto je i kod ostalih - u njemu 150 od 240 artikala ima oznaku "super prilika" - dakle bez informacije o najnižoj cijeni - a samo za njih 90 označeno je da su na akciji.
Svima onima koji su dosad tjedne kupnje planirali iz kataloga sada je znatno teže pratiti akcije i uštede, a informacija o cijenama proizvoda nikad nije bilo manje.
Pa je možda stiglo vrijeme za zapitati se, tko je od tih posljednjih zakonskih izmjena doista profitirao?
Imate prijedlog za veliku škrticu?
Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača I saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
