Saborska oporba iznijela je u srijedu, tijekom rasprave o priuštivom stanovanju, niz prijedloga za borbu protiv stambene krize, od poreznog rasterećenja dugoročnog najma do uređenja tržišta najma stanova, dok su vladajući predložili snažniju ulogu jedinica lokalne samouprave.
Matej Mostarac (Klub SDP-a), ustvrdivši kako je HDZ od stanovanja napravio ‘bankovni sef za čuvanje kapitala‘, predložio je uvođenje središnjeg registra nekretninskih transakcija kao i stavljanje neaktivnog stambenog fonda u funkciju korištenjem porezne politike, odnosno poreznim rasterećenjem dugoročnog najma i opterećenjem kratkoročnog najma.
Smatra i kako bi se u javnu stanogradnju trebali sustavno uključiti mirovinski fondovi.
‘‘Stambeni jaz iznosi oko 240 tisuća stanova, cijene stanovanja su u Hrvatskoj rasle 130 posto, a u Europi oko 60 posto, mladi u Hrvatskoj se osamostaljuju nakon 33. godine, a u Europi je taj prosjek 26 godina‘‘, naveo je Mostarac u Hrvatskom saboru gdje se raspravlja o prijedlogu zakona o priuštivom stanovanju.
I Marin Živković (Klub Možemo!) apostrofirao je investicije u stanove kao način štednje, špekulacija i ostvarivanja profita te kao rješenje predložio oporezivanje profita ostvarenog brzom preprodajom nekretnina, progresivno oporezivanje vlasništva nad većim brojem nekretnina te visoko oporezivanje dugoročno praznih nekretnina.
‘‘Hrvatska bi u kontekstu pristupanja OECD-u trebala uvesti trajnu rezervaciju na kupnju nekretnina stranih državljana, osobito kada se radi o stanovima namijenjenim trajnom stanovanju‘‘, rekao je.
Država želi aktivirati 595.000 praznih stanova. Mijenjaju se pravila za priuštivi najam
Suprotno dodatnom oporezivanju, Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra da je građane potrebno porezno rasterećivati, odnosno porezno privilegirati dugoročni najam.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) pozvala je pak na donošenje zakona o najmu stanova kojim će se definirati odnos najmodavaca i najmoprimaca na način da i jedni i drugi budu zaštićeni.
Puljak: Država mora prvo omogućiti brzu izgradnju infrastrukture
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) kazala je da je Hrvatska desetljećima gradila obrnuto – prvo stanove, a tek potom ceste, vrtiće, škole i kanalizaciju.
”Ako želimo priuštivo stanovanje koje ne znači nižu kvalitetu života, država mora prvo omogućiti brzu izgradnju infrastrukture i pojednostavniti procedure za komunalne projekte. Tek potom se mogu planski razvijati stambene zone”, poručila je.
Zastupnik IDS-a Dalibor Paus ocijenio je nerealnim plan Vlade o osam tisuća novih stambenih jedinica do 2030. godine. Kako bi se ubrzale gradnje stanova, predložio je novi pristup po Alliance modelu po kojem će se graditi nova nizinska pruga od Zagreb do Rijeke.
‘‘To bi značilo da država, projektant i izvođač čine jedan integrirani tim u kojem svi dijele isti rezultat i potencijalnu štetu. Takav model omogućuje paralelno projektiranje i gradnju, tipizirane projekte, serijsku izgradnju, centraliziranu nabavu materijala te skraćenje rokova za 20 do 30 posto. Barem tako govore svjetska iskustva‘‘, naglasio je Paus.
Bulj: Ključna suradnja države i jedinica lokalne samouprave
Mostov zastupnik Miro Bulj ključnim smatra suradnju države i jedinica lokalne samouprave kako bi gradnja stanova bila brza i efikasna.
‘‘U prostornom planu grada Sinja odredio sam jednu zonu od 20 hektara, dio je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Trenutno izrađujemo dokument u kojem će biti definirane parcele za društvene djelatnosti. Međutim, jako je bitno da država ne usporava projekt tamo gdje je državno zemljište‘‘, kazao je.
I zastupnik vladajućeg HDZ-a Mato Franković smatra da su prijedlogu zakona, koji smatra dobrim i kvalitetnim, potrebne određene dorade. Jedinice lokalne samouprave trebale bi, dodaje, biti prepoznate kao jedni od osiguravatelja priuštivog stanovanja.
‘‘Primjerice, u Dubrovniku imamo model ‘30 puta 30‘, odnosno 30 tisuća eura za 30 obitelji na godinu dana. Ali, od tih 30 tisuća eura mora se platiti 15 tisuća poreza na dohodak, stoga mi kroz naš model po obitelji moramo zapravo izdvojiti 45 tisuća eura. To je zato što jedinice lokalne samouprave u postojećim zakonima nisu prepoznate kao one koje rješavaju pitanje priuštivog stanovanja‘‘, napomenuo je Franković.
Evo koliko će Zagrepčani od države dobiti za najam: Za stan na periferiji daju kao da je u centru!
Tomislav Josić iz kluba Domovinskog pokreta također podržava prijedlog zakona, no naveo je rizike na koje valja pripaziti. Jedan od njih je da stanovi izgrađeni javnim novcem za desetak godina završe na tržištu po komercijalnim cijenama, kao što se to dogodilo sa stanovima iz POS modela.
‘‘Kada je riječ o korisnicima, prioritet moraju imati hrvatski državljani i obitelji koje ovdje žive i grade svoju budućnost. Ne želimo situacije u kojima bi zbog nedorečenih kriterija došlo do koncentracije određenih skupina u pojedinim gradskim četvrtima, što bi dugoročno moglo stvoriti socijalne napetosti i prostornu segregaciju kakvu danas vidimo u nekim zapadnoeuropskim gradovima‘‘, kazao je Josić.
Sabor: Oporba propituje priuštivo stanovanje, HDZ: To je povijesni iskorak
Dok je saborska oporba imala niz primjedbi i pitanja o predloženom zakonu o priuštivom stanovanju, zastupnici vladajućeg HDZ-a ocijenili su ga "povijesnim iskorakom“, a Danica Baričević ustvrdila da oporba nastavlja svoju "politikansku paljbu".
"Očito radite stvarno dobar posao", rekla je potpredsjedniku Vlade i ministru graditeljstva Branku Bačiću u raspravi o tom zakonu.
Sam ministar uvjeren je da će taj zakon, zajedno sa drugim mjerama koje poduzima njegovo Ministarstvo i Vlada, dati dobar rezultat i pomoći brojnim građanima da riješe stambeno pitanje.
Odgovorio je što će se dogoditi ako građanin, koji kroz priuštivo stanovanje dođe do stana, odluči iznajmiti ga.
Jasno smo propisali da stanovi koji se kupe po povoljnim cijenama, ne mogu ići u najam, a ako bi do toga ipak došlo, kupac stana će morati vratiti sredstva i ispada iz sustava priuštivog stanovanja, naglasio je.
Optimističan je u pogledu provedbe Nacionalnog plana stambene politike koji se treba realizirati u 60 mjeseci.
U tom roku trebamo aktivirati 9.000 stanova (za priuštivi najam), a u dva mjeseca smo ih aktivirali tisuću, pred nama je 58 mjeseci da aktiviramo osam tisuća, pa mislim da mogu biti optimist, rekao je Bačić.
Objasnio je i što u financijskom pogledu za građane znači priuštivo stanovanje. Stan u Zagrebu ili Osijeku, građen po našem zakonu bit će negdje do 50 posto tržišne cijene u toj jedinici, kazao je.
Odbacio je bojazni Miše Krstičevića (SDP) da bi zgrade građene za priuštivo stanovanje, mogle biti sive, izgledati kao nekadašnje socijalne zgrade i naglasio kako će biti kvalitetno projektirane, a njihove će fasade doprinositi vizuri jedince u kojoj se nalaze.
Gradnja obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, najviše će omogućiti pristup priuštivom stanovanju, s obzirom na značajna sredstva koja će se izdvojiti, bilo iz države ili sredstva EU, odgovorio je Josipu Boriću (HDZ) kojeg je zanimalo koja je, od osam predviđenih mjera, najatraktivnija.
Ministar graditeljstva objasnio je i kako je gradnja malih stanova za mlade, veličine od 18 do 26 kvadrata, koji se kod nas uvodi prvi put, model već prepoznat na zapadu.
Već imamo takvih jedinica koje je nemoguće prenamijeniti u veće, primjerice, zbog nedostatka parkirnog mjesta, rekao je Damiru Biloglavu (DOMiNO).
Slučaj je to, dodao je, i sa HŽ-ovim neboderom u Rijeci čijih će se gotovo 8 tisuća kvadara ponuditi na tržište priuštivog najamna. U njemu ću građani moći biti kratko vrijeme, četiri, eventualno šest godina, koliko traje studij, rekao je Bačić.
Ako uzmemo praksu Japana, možemo imati stanove i od pet šest kvadrata, ironično je komentirala Anka Mrak Taritaš (Glas).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....