Ne znam jesam li više bila ljuta prije ili sada.
Prije se odnosi na vrijeme kad je većina ljudi i dalje zaobilazila samoposlužne blagajne i radije čekala u redu da im robu blokira "prava" prodavačica, ili sada kad se velik dio potrošača navikao na ovu inovaciju pa su i na samoposlužnim blagajnama gdjekad jednake gužve kao i na onim klasičnim.
Pritom stalno nešto "šteka".
Recimo, ako želiš sam blokirati alkohol, blagajna zvoni pa moraš čekati "pravu" prodavačicu da dođe potvrditi kako si stariji od 18.
Neka roba nema kod pa opet moraš zvati prodavačicu jer je nikako ne možeš pronaći u sustavu.
Zbunjujući je i cijeli onaj dio s vrećicama - negdje je moraš posebno blokirati, negdje je odabereš u sustavu pri kraju plaćanja, a onda te blagajna dodatno zbuni pitanjem koliko si imao laganih vrećica, a ti ne znaš koja je koja.
Ponekad "zašteka" i sama od sebe pa ljudi kao zombiji hodaju i mašu trgovinom u nadi da će im se netko smilovati i doći resetirati taj đavolji aparat.
Razlika u novcu treba pripasti potrošaču
Ukratko, samoposlužne su se blagajne definitivno primile među potrošačima pa u nekim državama, točnije kontinentima, već razmišljaju o tome da je stiglo vrijeme da se potrošače obešteti zbog činjenice da sami obavljaju posao koji su dosad stotinama godina umjesto njih radili djelatnici trgovine.
Njujorška odvjetnica Nikki Lucas u svibnju je predložila zakon prema kojem bi trgovine za sve kupnje obavljene na samoposlužnim blagajnama kupcima trebale odobravati deset posto popusta, uz obrazloženje da bi se novac koji trgovina uštedi činjenicom da je potrošač sam sebi naplatio robu trebao preliti u njegov novčanik, a ne u novčanik trgovca.
"Maloprodajna poduzeća sve se više oslanjaju na sustave samoposluživanja kako bi smanjila troškove osoblja i operativne troškove, prebacujući odgovornosti koje su tradicionalno obavljali zaposlenici na potrošače. Budući da kupci zapravo sami obavljaju dio posla na blagajni bez naknade, pružanje obveznog popusta pomaže u osiguravanju pravednosti, priznaje sudjelovanje potrošača u poslovanju trgovine i omogućava javnosti da sudjeluje u financijskim uštedama koje stvara tehnologija samoposluživanja", navela je u zakonu.
Žele ograničiti i broj artikala
Što će biti s tim prijedlogom, još nije poznato jer je predstavljen tek uoči ljetne pauze pa mu slijedi prihvaćanje (ili odbijanje) od odbora i Skupštine prije nego što će o njemu glasovati Senat, no Amerikanci općenito nastoje što bolje regulirati pojavu samoposlužnih blagajni.
Prije ovog zakonskog prijedloga bilo je predloženo i da se zakonski ograniči broj artikala na samoposlužnim blagajnama na najviše 15 te da se trgovce obveže da u trgovini imaju najmanje jednu fizičku osobu dostupnu na tri samoposlužne blagajne.
Nije poznata sudbina ni ovog zakona, no odmah su se počeli javljati brojni oponenti, uglavnom s argumentima da će se eventualnih deset posto popusta na blagajni ionako preliti na povećanje cijena namirnica, pa su prijedlog ocijenili besmislenim i dali mu male šanse za uspjeh.
Ipak, rasprava o tome kome više u prilog idu samoposlužne blagajne, trgovcima ili potrošačima, posve je legitimna, iako u Hrvatskoj još nije na vidiku.
Daju druge pogodnosti
Mi smo stoga kontaktirali nekoliko trgovaca kako bismo ih zamolili da nam procijene godišnje uštede koje ostvaruju zahvaljujući samoposlužnim blagajnama te da nam otkriju što misle o prijedlogu popusta potrošačima koji sami blokiraju robu.
Iz Konzuma su poručili da tvrtka ionako potrošačima daje jako puno pogodnosti na razne druge načine te da su samoposlužne blagajne uvedene kako bi kupcima omogućili jednostavniju kupnju.
"Uz razvoj usluga, kupcima kontinuirano osiguravamo i brojne pogodnosti kojima ostvaruju značajne uštede pri svakoj kupnji: od širokog izbora proizvoda istaknutih kroz promotivne aktivnosti u tjednom katalogu preko dodatnih pogodnosti kroz program vjernosti MultiPlus do personaliziranih ponuda poput kupona. Samoposlužne blagajne zato promatramo kao dodatnu vrijednost koja kupcima donosi brže i jednostavnije iskustvo kupnje, dok financijske pogodnosti nastavljamo pružati kroz našu ponudu, promotivne aktivnosti i program vjernosti", rekli su.
Lidl mogućnost korištenja samoposlužnih blagajni trenutačno nudi u polovici svojih trgovina, a njihov broj stalno povećavaju.
Pojašnjavaju kako su samoposlužne blagajne uvedene jer su kupcima željeli ponuditi dodatne opcije te raditi na novim rješenjima.
Ušteda vremena i jednostavnost
"Što se tiče inicijativa i zakonskih prijedloga s drugih tržišta, vjerujemo da je najbolji put pružanje više mogućnosti našim kupcima bez nametanja ili uvjetovanja, ostavljajući kupcu izbor da sam odabere način kupovine koji mu u tom trenutku najviše odgovara", naveli su.
Kaufland samoposlužne blagajne trenutačno ima u 21 poslovnici, a kao glavne prednosti navode uštedu vremena, samostalno određivanje tempa skeniranja i pakiranja artikala, intuitivno sučelje prilagođeno svim generacijama te podršku za razne oblike plaćanja.
"Kontinuirano pratimo potrebe kupaca i navike kupnje na pojedinim lokacijama te u skladu s tim prilagođavamo i razvijamo našu prodajnu mrežu i tehnološka rješenja. Zadovoljni smo postojećim samoposlužnim blagajnama jer kupci tako mogu brže obaviti kupnju, a zaposlenici su i dalje prisutni u tom dijelu trgovine kako bi im pomogli pri rukovanju njima", zaključili su.
Popusti su u Hrvatskoj tako zasad miljama daleko, kao i argumentirana rasprava koja se u javnosti ne vodi čak ni po pitanju inflacije, a kamoli regulacije samoposlužnih blagajna.
Kome je skupo, neka nađe gdje je jeftinije, a tko ne želi sam naplaćivati - neka čeka u redu za "pravu" blagajnu.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....