JEZIK I GOVOR

Što je došašće ili advent i kako ga treba pisati? ‘Riječ je o razdoblju, a ne o blagdanu‘

U crkvenoj terminologiji češće je došašće, dok je u svjetovnoj advent češća riječ, a ima i više izvedenica

Lobel Filipić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

 Screenshot/Jutarnji

"Božić je jedan od najvećih kršćanskih blagdana, ali je zasigurno najveseliji i sam 25. prosinca kulminacija je cijeloga razdoblja oko Božića. Razdoblje prije Božića naziva se došašćem ili adventom", kaže u Jeziku i govoru magistar hrvatskog jezika i književnosti Lobel Filipić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te objašnjava kako se Božić uvelike odvojio od isključivo crkvenoga konteksta i u zapadnoj kulturi postao je glavnim praznikom u godini, a razdoblje prije i poslije blagdana puno je božićnih sajmova, obilježeno kupovinom, darivanjem, posjećivanjem, druženjem na otvorenome uz zimske poslastice i ostale zimske radosti.

"Riječ došašće označava vrijeme pripreme za blagdan Božića, a počinje četiri nedjelje prije samoga blagdana. Došašće, po etimološkome rječniku, potječe od starocrkvenoslavenskog u značenju dolazak. U značenju ‘razdoblje od četiri tjedna prije Božića‘ riječ je prevedenica prema latinizmu advent.

Advent je pak posuđen iz latinskoga adventus, dolazak. Ta se riječ od 5. na 6. stoljeće u kršćanstvu koristi u značenju ‘vrijeme pripreme za dolazak Krista‘. I došašće i advent pišemo malim slovom jer je riječ o razdoblju, a ne o blagdanu, a malim slovom pišemo i pridjeve s time da su oni redovito tvoreni od riječi advent, pa tako postoje adventski vijenac, adventski kalendar i slično", govori Filipić.

I jedna i druga riječ, došašće i advent, napominje on, u redovitoj su upotrebi u hrvatskome jeziku te ni za jednu ne treba reći da je bolja od druge. U crkvenoj terminologiji češće je došašće, dok je u svjetovnoj advent češća riječ, a ima i više izvedenica.

"Riječ Božić nastala je kao deminutiv, odnosno umanjenica od imenice Bog. Isprva se ta riječ odnosila na Isusa, kao Božjeg sina, a potom je počela značiti blagdan Isusova rođenja. Božić se piše velikim slovom, a pridjev tvoren od te imenice, božićni, malim slovom”, zaključuje Filipić.

Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. listopad 2024 20:24