Vatrogasac na suđenju: ‘Jedva smo uspjeli naći jedan hidrant, ali bio je slab pritisak...‘

Na Općinskom sudu u Osijeku nastavljeno je suđenje Zvonku Bedeu, suvlasniku tvrtke Drava International, te Vinku Lovriću i Zoranu Zatku, zaposlenicima Drave International odgovornima za gospodarenje otpadom odnosno zaštitu od požara, koji su optuženi za izbijanje velikog požara u ovoj osječkoj tvrtki, koji je na otvorenom skladištu otpadne plastike izbio 4. listopada 2023. godine.

Svjedočio je Vjeko Pejić, vatrogasac s 32 godine staža u JVP Osijek, koji je u vrijeme inkriminiranog požara bio zapovjednik smjene. Po dojavi o požaru u Dravi na teren su krenuli s dva vozila – navalno i autocisterna, a dolaskom u blizinu požarišta i vidjevši izdaleka veliki plamen, zapovijedio je da prema Dravi krenu još dva vozila, jedno s pjenom i jedno s kemijskim sredstvom. Njegovo vozilo došlo je prvo na mjesto požara.

Na sudu procurili novi detalji o monstruoznom požaru kod Osijeka

Slab pritisak u hidrantima

- Bilo je dosta nezgodno, jer je plamen dolazio iz dubine, iz uskladištene plastike, ali našli smo jedan prosjek s kojim smo uspjeli s cisternom doći blizu vatre. Vozačima ostalih kamiona rekao sam da pronađu druge prosjeke kako ne bismo jedni druge zatvorili. Kada smo izašli iz kamiona, imali smo jako malo manipulativnog prostora, bilo je usko, a plastika je bila složena u visini oko dva kamiona, nepravilno složena. Iz svog položaja nisam mogao uočiti neki drugi prilaz vatri – rekao je Pejić.

Suđenje Zvonku Bedeu, vlasniku tvornice Drava International, zbog požara iz 2023. godine

Vlado Kos/Cropix

Požar su, dodao je, gasili vodom s ciljem da snize iznimno visoku temperaturu. Vozači su za to vrijeme tražili hidrante kako bi spojili cisterne i dodatno ih punili vodom, no jedva su uspjeli pronaći jedan hidrant, ali i u njemu je bio slab pritisak. Kasnije su pronašli još jedan hidrant, a onda su dobili informaciju da se pojavio i jedan sekundarni požar, još dublje na prostoru deponija.

- Nije prvi put da nam se dogodilo da hidranti nisu u funkciji, pa sam tražio i pomoć DVD-a s njihovim cisternama – kazao je Pejić, dodavši i kako su radnici Drave, na njegovo traženje, viličarima uklanjali plastiku koja se nalazila u blizini zatvorenog pogona i skladišta tvrtke, a onda su im u pomoć došli i strojevi iz komunalnih tvrtki.

- Bili smo svjesni gorive materije i u fokusu nam je bilo da spasimo zatvoreni dio tvornice. Tražio sam povećanje pritiska vode i to je zapovjednik JVP-a Goran Ivković dogovorio s Vodovodom, koji su to i učinili, a kasnije su nam rekli da je to bilo iz vanjske hidrantske mreže, a ne unutarnje. Također, primijetio sam acetilenske i plinske boce, pa sam zamolio radnike Drave da i to uklone, što su i učinili. Bilo je i 28 kanistera s 1000 litara razrjeđivača, a tražio sam i da iz lakirnice izvezu sve što je potencijalno zapaljivo. Imao sam dobru suradnju s gospodinom Zatkom i gospodinom Ivanom iz Drave – rekao je Pejić.

- U jednom trenutku požar se razbuktao, pa smo pronašli jedan prostor širine 10-15 metara na kojem je bilo i metala i nastavili smo gasiti vodom. Tu smo uspjeli aktivirati jedan tvornički vanjski hidrant i tu su nam pomagali DVD-ovi sa svojim cisternama. Intenzivna borba trajala je sigurno 4-5 sati, pri čemu smo nekoliko puta uspjeli zaustaviti probijanje požara u zatvoreni dio tvornice – dodao je. Ispričao je da je pritisak vode bio ispod razine na kojoj se mogu puniti cisterne, a onda su ujutro dobili informaciju da se pritisak povećao na dva hidranta, jer je, navodno, netko od radnika otvorio neki ventil. Na pitanje Krešimira Rastije, branitelja optuženog Zatka, kazao je da je veliki požar bio na površini od oko 30 x 50 metara. Ukupno su na samom početku intervencije raspolagali s oko 2800 litara sredstava za gašenje požara u svojim vozilima.

Snježana Alerić, Zoran Zatko, Zvonko Bede, Vinko Lovrić

Vlado Kos/Cropix

- Plastika se gasi teškom pjenom, a da bi se ona dobila, mora se miješati 6 posto pjene i 94 posto vode, pri čemu se za pravi učinak pjena mora u kontinuitetu nanositi. No, da bi se to moglo raditi, morate imati stalnu dopunu vodom, koju mi nismo imali, jer hidranti nisu bili u punoj funkciji – rekao je Pejić, istaknuvši kako su vatrogasci „bili požrtvovni, preskakali su s jedne hrpe na drugu kako bi zauzeli što bolju poziciju, to je bilo ogromno isijavanje, a onda se pojavila i lava koja se širila po tlu.” Kazao je da nikoga nije pitao postoji li neki obilazni vod za dotok vode, a nije mu poznato da je Bede ponudio da o svom trošku angažira profesionalne vatrogasce iz Zagreba. Rekao je i da ne zna koliko je ukupno u Dravi hidranata, ali je vidio da je mreža razgranata.

- U jednom trenutku pokušalo se gasiti pjenom, ali se odustalo, jer nije imalo svrhe – rekao je.

Na požarištu se nešto zatrpavalo zemljom

Na upit Dubravke Krklec, Bedeove braniteljice, rekao je da je supotpisao, ali nije osobno pregledao izvješće o intervenciji koje je sačinio njegov kolega Šime Ćuzela-Papata.

Bivši radnik svjedočio o velikom požaru u Osijeku

- Kada su takve intervencije, onda županijski zapovjednik i zapovjednik JVP-a sve pregledavaju, odobravaju i zaključavaju izvješća. Ja sam samo automatizmom kao zapovjednik dužan to pregledati i potpisati, no konačno to odobravaju spomenuti zapovjednici – odgovorio je Pejić. U izvješću koje je, pak, on sastavio, piše i da se požar gasio s dva mlaza pjene, no u stvarnosti se, pojasnio je, radilo o pokušaju gašenja pjenom, koji nije imao svrhe zbog jakog vjetra.

- U izvješća se, inače, unose ukupne količine koje su utrošene za gašenje i to moraju biti točni podaci. Čuo sam i da se na dijelu požarišta nešto radilo sa zemljom i zatrpavalo, ali ne znam, niti znam tko je to rekao, niti znam tko je dao nalog da se to radi. To sam doznao u stožeru, gdje je bilo deset ljudi – iskazao je Pejić.

Svjedočio je i Dubravko Pichler iz Vodovoda Osijek. Kazao je da je obavijest o požaru dobio oko 1.50. Dežurni dispečer ga je nekoliko minuta ranije obavijestio da su zvali iz Centra 112 i tražili podizanje tlaka vode s noćnog na dnevni režim, odnosno s 3,6 na 4,5 bara, što je i učinjeno, jer su se cisterne napajale s gradske mreže.

- Na mjesto požara došao sam između 2.15 i 2.30. Tamo su bili vatrogasci koji su gasili vatru i krčili prolaze do vatre, a u krugu tvornice nisam vidio hidrante. Nisam vidio ni da je neko vatrogasno vozilo spojeno na hidrant. Koliko mi je poznato, hidrantska mreža Drave spojena je na Vodovod i ima svoj vodomjer. Tu mora biti i obilazni vod za slučaj požara, koji se koristi u izvanrednim situacijama, a inače je plombiran kako bi se spriječila krađa vode. U slučaju požara vatrogasci imaju ovlast skinuti plombu bez obrazloženja – rekao je Pichler, pojasnivši i da je na svim hidrantima propisan protok od 10 l/s pri tlaku od 2,5 bara, a ukoliko je na mreži više priključaka, naravno da dolazi do pada tlaka.