Peking cilja na pomorske rute i resurse na krajnjem sjeveru Zemaljske kugle koji se polako otvaraju kako se led sve više topi zbog globalnog zatopljenja, a sve u nastojanju da stvori "Polarni put svile" kroz Arktik. Najnoviji kineski arktički ledolomac, sposoban probijati ledene sante debele i do 2,5 metra, snažan je simbol tih ambicija Kine na krajnjem sjeveru, gdje su napetosti naglo porasle zbog pokušaja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Taj brod s tupim, zaobljenim pramcem na nuklearni pogon, predstavljen kao konceptualni dizajn u prosincu, zamišljen je i predložen kao prototip za kinesku rastuću polarnu flotu. Kineski državni Istraživački institut 708 (China Ship Development and Design Center), koji je projektirao plovilo, navodi da će ono biti "višenamjenski" brod za prijevoz tereta i polarni turizam.
No, iako Kina svoje interese u regiji opisuje u kontekstu trgovine i istraživanja, malo koji analitičar i promatrač zbivanja sumnja u dvostruku, civilno-vojnu namjenu kineskog arktičkog programa - od uspostavljanja istraživačkih baza do suradnje u području nafte i plina te zajedničkih vojnih ophodnji s Rusijom u blizini Aljaske, piše u svojoj analizi Financial Times.
Kineski program izgradnje ledolomaca dodatno je pojačao zabrinutost Zapada zbog kineskog i ruskog napredovanja na Arktiku, što je Trump iskoristio kako bi opravdao američko preuzimanje kontrole nad Grenlandom. "Kina Arktik vidi kao novu granicu koja je ključna za njezino geopolitičko i geostrateško nadmetanje sa SAD-om i Zapadom općenito", objašnjava Helena Legarda, voditeljica programa za vanjske odnose u Mercator Institute for China Studies (MERICS), neprofitnom njemačkom think tanku koji se fokusira na Kinu. "Peking želi proširiti svoj utjecaj, prisutnost i pristup Arktiku", dodaje Legarda.
Ključni ledolomci
Te ambicije produbile su zabrinutost među stručnjacima i kreatorima politika u SAD-u i drugim zapadnim prijestolnicama, koji očekuju utrku za osiguravanje bržih i jeftinijih pomorskih ruta te eksploataciju bogatih prirodnih resursa kako se polarna ledena kapa sve brže topi. Arktik k tome nudi bezbroj mogućnosti za vojne operacije, od svemirskog i satelitskog ratovanja do strateškog pozicioniranja podmornica koje nose nuklearno oružje, čime raste rizik da se napetosti preliju u otvoreni sukob u utrci za kontrolu nad novim teritorijem.
Brodogradilište koje je izgradilo prvi domaći ledolomac isporučilo je i "Fujian", treći kineski nosač zrakoplova, koji je krajem prošle godine uveden u službu s nekim od najnaprednijih vojnih tehnologija kojima ta zemlja raspolaže. Brodogradilištem upravlja državni gigant China State Shipbuilding Corp. Kina već desetljećima njeguje ambicije na Arktiku, no aktivnosti Pekinga su se posljednjih godina znatno ubrzale, u skladu s rastućom gospodarskom i geopolitičkom moći.
Peking je svoj prvi ledolomac "Xue Long" (Snježni zmaj) kupio od Ukrajine 1993. godine, prije nego što je započeo razvoj vlastite flote. Godine 2004. otvorio je svoju prvu stalnu arktičku istraživačku postaju na norveškom arhipelagu Svalbard, a 2018. i drugu, na Islandu. Iste je godine Kina predstavila svoju arktičku politiku, koja predviđa "‘Polarni put svile‘ kroz razvoj arktičkih pomorskih ruta". U toj se politici ističu kineska istraživanja i "hidrografska mjerenja" u regiji, za koja se navodi da imaju za cilj unaprijediti "sigurnost i logističke kapacitete na Arktiku".
Ledolomci su ključni za projiciranje moći u polarnim područjima jer državama omogućuju pristup često zaleđenim područjima i održavanje prisutnosti. Trumpova administracija izdvojila je 9 milijardi dolara za ledolomce i infrastrukturu na Arktiku i Antarktici kako bi "osigurala američki pristup, sigurnost i vodstvo u polarnim regijama", priopćilo je ministarstvo obrane u prosincu, kako podsjeća FT.
Kina je sebe u svojem dokumentu iz 2018. opisala kao "državu u blizini Arktika", što je izazvalo oštru reakciju tadašnjeg američkog državnog tajnika Mikea Pompea. "Postoje samo arktičke države i nearktičke države“, rekao je Pompeo. "Treća kategorija ne postoji, a suprotna tvrdnja Kini ne daje baš nikakva prava", poručio je.
Do prije nekoliko godina, navodi Helena Legarda, Europa je bila preferirani kineski partner na Arktiku. No, nakon što je Europa počela smanjivati rizike u odnosima s Kinom i Rusijom nakon pandemije covida-19 i ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine, Peking se dodatno približio Moskvi.
Ruske granice suradnje s Kinom
Glavne pomorske rute iz Europe prema Kini prolaze kroz teritorije pod kontrolom NATO-a, uključujući Kanadu i Grenland. Kina je posljednjih godina pokazala poseban interes za Sjeverni morski put, koji prolazi kroz ruske vode. Arktičke rute "mogu skratiti putovanje za 30 do 40 posto u usporedbi s tradicionalnom rutom kroz Sueski kanal", istaknuo je Yu Yun, istraživač iz Instituta 708, za kineski državni list China Daily.
Kina je izvijestila da je u rujnu kontejnerski brod "Istanbul Bridge" isplovio iz Ningboa, u istočnoj pokrajini Zhejiang, preko arktičkog Sjevernog morskog puta do britanske luke Felixstowe. Navodi se da je to putovanje označilo "službeno otvaranje prve svjetske arktičke kontejnerske ekspresne pomorske linije između Kine i Europe", koju su u Pekingu nazvali "Arktički ekspres Kina-Europa". Peking je također ulagao u rudarske, energetske i infrastrukturne projekte na sjeveru Rusije - od eksploatacije ugljena kod Murmanska do dubokomorske luke u Arhangelsku na Bijelom moru, koju kineska glavna brodarska kompanija Cosco navodno planira koristiti kao svoju glavnu arktičku bazu.
Dok je Zapad spavao, Putin nije čekao, a uletjela je i Kina: ‘Ovdje bi moglo biti svačega‘
Ipak, stručnjaci smatraju da, iako Moskva ima želju istraživati gospodarske prilike s Pekingom, postoji granica njezine spremnosti na suradnju. "Rusija blisko surađuje s Kinom, ali postoji određena nejasnoća oko toga u kojoj je mjeri želi pripustiti na Arktik jer [Rusija] želi biti hegemon", izjavio je norveški ministar obrane Tore Sandvik. Visoki dužnosnik iz jedne nordijske zemlje izjavio je da osam arktičkih država, uključujući Rusiju, ne želi da Kina preuzme ikakvu formalnu ulogu u polarnoj regiji. "Kina sebe naziva državom blizu Arktika i mislim da je to dovoljno blizu za sve nas. Ne želimo oblik upravljanja koji bi Kini dao pravo glasa", rekao je dužnosnik.
No, James Char, stručnjak za Kinu na Školi za međunarodne studije S. Rajaratnam u Singapuru, smatra da je strategija Pekinga dugoročno "izgrađivanje prisutnosti" u regiji, a ne "otvorena projekcija moći".
Precjenjivanje Sjevernog morskog puta
Jo Inge Bekkevold, viši suradnik Norveškog instituta za obrambene studije, ističe da se većina kineskih vojnih aktivnosti, uključujući zajedničke pomorske i zračne ophodnje s Rusijom, odvija u blizini Aljaske, oko 4000 kilometara udaljene od Grenlanda. "Do danas nije zabilježen niti jedan kineski vojni brod koji je plovio Arktičkim oceanom", kaže Bekkevold.
Bekkevold također ističe da se vojna korist od Sjevernog morskog puta često precjenjuje. Njegovi uski morski prolazi i kratke plovidbene sezone mogu učiniti plovila ranjivima u slučaju sukoba, rekao je, dodajući da bi Kini bilo teško neopaženo provući nuklearne podmornice kroz Beringov prolaz u Arktik. Također, iako bi putovanje iz sjeverne Kine prema Europi moglo biti kraće preko Arktika, izvoznicima iz južnog proizvodnog središta zemlje i dalje je brže slati robu kroz Sueski kanal do Grčke, navodi Bekkevold.
Kina je sa svoje strane, navodi FT, nastojala svoje interese na Arktiku prikazati u civilnim, a ne strateškim okvirima. Novi ledolomac Instituta 708 moći će prevoziti stotine putnika i kontejnera te će putnicima pružati "luksuzno, imerzivno i sigurno" polarno iskustvo putovanja, rekao je za China Daily Cui Meng, inženjer za polarna plovila u Institutu 708.
James Char, pak, zaključuje da Kina svoje aktivnosti prikazuje kao usmjerene "na istraživanje ili trgovinu i turizam, ali mislim da također polaže pravo na neke od tih arktičkih regija za sebe", kako je izvijestio Financial Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....