Ruski rat u Ukrajini ušao je u petu godinu, a golemi ljudski gubici na bojištu vjerojatno će spriječiti Moskvu da u nadolazećim mjesecima pokrene bilo kakvu novu veliku ofenzivu na bojištu, izjavili su zapadni dužnosnici i vojni analitičari za Bloomberg.
Ruski gubici na bojištu premašuju mjesečnu popunu redova s 30 do 35 tisuća novih vojnika po ugovoru već tri mjeseca zaredom, što otvara mogućnost prve mobilizacije u Rusiji od jeseni 2022. godine, rekli su zapadni dužnosnici pod uvjetom anonimnosti, kako prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Taj će trend vjerojatno narušiti sposobnost Moskve da u idućim mjesecima pokrene bilo kakvu veću novu ofenzivu, dodali su dužnosnici.
"Zabilježili smo porast broja žrtava koji je nerazmjeran u odnosu na ranije stope, a i gospodarska situacija u Rusiji postaje prilično nesigurna, osobito kako se približavamo ljetu", citirao je Bloomberg britanskog državnog tajnika oružanih snaga Ala Carnsa. On je rekao da će Kremlj možda biti prisiljen pojačati napore regrutacije u velikim gradovima nakon što se tijekom prve četiri godine rata uglavnom fokusirao na siromašnije ruralne regije, što bi, kako je upozorio, moglo početi narušavati i razbijati popriličnu političku potporu režimu koja postoji u tim gusto naseljenim područjima.
Moskva je i dalje ostaje savezni okrug s najnižom potvrđenom stopom smrtnosti od 5 poginulih na 10.000 muškaraca, prema izračunima ruskog dopisništva BBC-ja i neovisnog ruskog medija Mediazona na temelju javno dostupnih podataka i otvorenih izvora. U ekonomski zapostavljenim regijama, poput republika Burjatije i Tuve, ta je stopa 27, odnosno čak 33 puta viša. Etničke i geografske razlike vidljive su i u apsolutnim brojkama, pri čemu analiza pokazuje da je 2.437 potvrđenih poginulih u ratu iz Moskve, u usporedbi s Baškortostanom sa 9.331 poginulih, Tatarstanom sa 7.585 i Sverdlovskom oblasti sa 6.700 poginulih vojnika. Ukupan broj potvrđenih poginulih ruskih vojnika prema tim podacima premašio je 200.000.
Stopa žrtava nadmašila stopu novačenja
Rusija sada na ukrajinskom bojištu gubi više vojnika nego što ih može nadomjestiti. Stopa žrtava u siječnju je prvi put premašila stopu novačenja. Kako je nedavno izvijestio Bloomberg, pozivajući se na procjene nekih zapadnih dužnosnika, Moskva je u siječnju pretrpjela oko 9000 više gubitaka nego što je uspjela nadoknaditi novim vojnicima. Financial Times je nedavno također pisao kako nagli porast ljudskih gubitaka dodatno smanjuje šanse za proboj na bojištu kakav želi ruski vođa Vladimir Putin jer otežava ruskim snagama održavanje iscrpljujućih ofenzivnih operacija.
Na četvrtu obljetnicu rata Putin je počeo pripremati Ruse na najgoru moguću vijest
Također, unatoč visokim novčanim poticajima, u Rusiji se ne prijavljuje dovoljan broj ljudi za odlazak u rat, zbog čega Kremlj sve češće regrutira optuženike i osuđenike, izvršava pritisak na ročnike da potpišu ugovore nakon završetka obveznog služenja vojnog roka te šalje ranjene vojnike natrag na bojište.
Kako je ranije pisao Jutarnji list, čini se da su u Kremlju su sve više svjesni ovih problema te su sve češće procjene da Putin pažljivo priprema teren za širu mobilizaciju, što je do sada naširoko izbjegavao, znajući da se radi o iznimno nepopularnom potezu koji bi mogao izazvati kritično nezadovoljstvo u narodu. I washingtonski istraživački centar Institut za proučavanja rata (ISW) u utorak je izvijestio da su kremaljski dužnosnici iskoristili praznik Dana branitelja domovine u ponedjeljak kako bi stvorili preduvjete za ublažavanje mogućeg nezadovoljstva koje bi u budućnosti moglo proizaći iz ograničenih, postupnih i prisilnih poziva rezervista.
Putin je na svečanosti dodjele nagrada povodom Dana branitelja domovine izjavio da ruski vojnici na svojim ramenima nose "golemu odgovornost" prema ruskom narodu i "zajedničkom cilju" Rusije. Putin je također ustvrdio da "osjećaj domoljublja i odgovornosti za sudbinu Domovine" ujedinjuje sve ruske vojnike, unatoč njihovim različitim nacionalnostima i vjerama, a to Putinovo uporno pozivanje na "odgovornost" tijekom govora, kako procjenjuje ISW, čini se kao pokušaj oblikovanja narativa s ciljem da se od ruskog društva u jednom trenutku zatraže dodatne žrtve za njegove ratne napore, uključujući osiguravanje većeg broja vojnika putem budućih prisilnih poziva za rezerviste.
Analitičari washingtonskog think tanka procjenjuju da se Putin zapravo priprema provesti ograničene, postupne i prisilne pozive pričuvnih snaga kako bi zadovoljio potrebe Rusije za popunom vojnih redova. No, ruske vlasti se, kako je izvijestio ISW, bore da pronađe sredstva za "nastavak isplate velikih novčanih poticaja koje je koristila za generiranje potrebnog broja dobrovoljaca" za borbu. Ruski čelnik je također povećao napore cenzure kako bi kreirao uvjete za slanje takvih poziva. "Briga i agresivnost s kojom Putin poduzima takve korake ukazuju na zabrinutost s kojom procjenjuje reakciju svog naroda na mjere koje razmatra", izvijestio je ISW, kako prenosi Sky News.
Regrutacije u inozemstvu i prosvjedi stranih vlada
Britanski ministar obrane John Healey ranije je za Bloomberg izjavio da se Moskva sve više okreće stranim državljanima kako bi popunila svoje redove. Procijenio je da je oko 17.000 sjevernokorejskih vojnika raspoređeno kao potpora ruskim operacijama te da Kremlj regrutira tisuće ljudi iz Indije, Pakistana, Nepala, Nigerije, Senegala i Kube.
Ukrajina u pet dana ostvarila napredak kakav se ne pamti od 2023., ISW: ‘Samo jedan je razlog‘
Kampanje regrutacije u inozemstvu potaknule su prosvjede nekih stranih vlada, koje tvrde da su njihovi građani bili dovedeni u zabludu prilikom potpisivanja vojnih ugovora. Prema riječima dužnosnika, nekim regrutima iz slabo razvijenih zemalja obećavani su dobro plaćeni civilni poslovi u Rusiji, no po dolasku su bili pod pritiskom da potpišu ugovore s ruskim ministarstvom obrane - koje nisu razumjeli - prije nego što su poslani na prvu liniju. Južnoafrička Republika, primjerice, pregovarala je o povratku dijela svojih državljana koji su završili u borbama u Ukrajini, izjavio je u utorak predsjednik JAR-a Cyril Ramaphosa. On je dodao da su neki slučajevi povezani s aktivnostima kćeri bivšeg predsjednika Jacoba Zume.
Prosvjedi stranih vlada prisilili su Rusiju da smanji dio svojih regrutacijskih aktivnosti u inozemstvu, rekli su dužnosnici. Henry Boyd, viši suradnik Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), istaknuo je za Bloomberg da veliki gubici Moskve "stvaraju pritisak na njihovu trenutačnu operativnu poziciju". "Imaju [jedino] mogućnost smanjiti dio svojih ofenzivnih aktivnosti kako bi to sve uravnotežili", napomenuo je, kako prenosi Moscow Times.
Ipak, Carns ističe da Rusija unatoč svemu i dalje predstavlja veliku prijetnju u Ukrajini i šire, dok je glavni ukrajinski zapovjednik, general Oleksandr Sirski, ranije ovog mjeseca izjavio da je situacija na bojištu i dalje "teška".
Problemi s popunom ruskih redova gomilaju se u trenutku kada se ruska vojska suočava s gubitkom satelitskog internetskog sustava Starlink tvrtke SpaceX Elona Muska i obračunom Kremlja s aplikacijom Telegram - odnosno njezinim vlasnikom Pavelom Durovom - ključnim komunikacijskim alatima na bojištu, dok su napori predvođeni Sjedinjenim Državama za postizanje mirovnog sporazuma o okončanju rata zapeli. Naime, kako je u utorak izvijestio Reuters, Moskva istražuje Durova, osnivača u Rusiji i šire daleko najpopularnije aplikacije za razmjenu poruka, u sklopu kaznenog postupka o "olakšavanju [počinjenja] terorističkih aktivnosti", izvijestile su državne novine Rosijskaja Gazeta, pozivajući se na Federalnu sigurnosnu službu (FSB).
Gubitak Starlinka i udar na Telegram
Telegram je posljednjih dana demantirao niz ruskih optužbi da je ta aplikacija utočište i poligon za kriminalne aktivnosti te da su je kompromitirali i zapadni i ukrajinski obavještajni službe, kako je izvijestio Reuters. "Radnje šefa Telegrama, P. Durova, istražuju se u sklopu kaznenog postupka na temelju kaznenog djela iz članka 205.1. (pomaganje terorističkim aktivnostima) Kaznenog zakona Rusije", izvijestio je ruski medij u članku za koji navodi da je "temeljen na materijalima FSB-a Rusije". Ruski državni regulator komunikacija uveo je, pak, ograničenja za Telegram zbog, kako tvrde, propusta tvrtke da izbriše ekstremistički sadržaj, dok istovremeno Moskva pokušava natjerati Ruse da prijeđu na državnu aplikaciju poznatu kao MAX.
Ruske linije u kaosu, operacije paralizirane, blogeri u panici: ‘Opet smo na kartama i kuririma!‘
Najnovija ograničenja za Telegram, kako tvrde kritičari ove odluke, mogla bi utjecati na komunikaciju na bojnom polju i onemogućiti vojnicima da ostanu u kontaktu sa svojim obiteljima. U kratkim video apelima, trojica muškaraca, koji su se predstavili kao članovi ruske jedinice za borbu protiv dronova, poručili su da je Telegram ključan za njihov rad i pozvali nadzorna tijela da se ne miješaju u to, kako je prenio Independent.
S druge strane, ukrajinske snage u posljednje vrijeme bilježe velike povratke vlastitog teritorija, zahvaljujući tome što je Rusija početkom veljače izgubila pristup sustavu Starlink, zbog čega zapovjedništva na terenu nisu u stanju kvalitetno komunicirati i koordinirati ofenzivne i druge akcije. Ruske snage sustav su koristile neovlašteno pa je SpaceX na ukrajinsku intervenciju poduzeo mjere da onemogući uslugu svakog neovlaštenog korištenja sustava, za koji ruske snage nemaju adekvatnu zamjenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....