Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana izvršava snažan pritisak na svoje suradnike i saveznike da hitno pronađu načine za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, koji je Iran gotovo potpuno blokirao, dok cijene goriva nastavljaju rasti. A njegova najbolja opcija za tu zadaću mogli bi biti američki marinci.
Pentagon je već pokrenuo raspoređivanje 31. marinske ekspedicijske jedinice, brze interventne snage od oko 2200 marinaca, na Bliski istok, kako je izvijestio The Wall Street Journal, a Sjedinjene Države mogle bi iskoristiti tu jedinicu za zauzimanje jednog ili više otoka uz južnu obalu Irana, kako bi ih koristile kao sredstvo pritiska ili kao bazu za obuzdavanje iranskih napada na komercijalni brodski promet, prema riječima nekih bivših i sadašnjih američkih dužnosnika.
Ta jedinica, ukrcana na amfibijski jurišni brod USS Tripoli, trebala bi stići na Bliski istok iz Japana za nešto više od tjedan dana.
Iran je upravo ušao u petu fazu napada i vrlo je intrigantno kojih su pet lokacija noćas napali
Marinska ekspedicijska jedinica je samodostatna postrojba koja djeluje s brodova, koristeći ih kao mobilnu bazu. Sastoji se od četiri elementa - kopnene borbene jedinice marinskog pješaštva, opremljene oklopnim vozilima i topništvom; zrakoplovne jedinice s MV-22 Osprey tiltrotornim letjelicama (hibridna letjelica koja kombinira sposobnosti helikoptera - vertikalno polijetanje i slijetanje- i zrakoplova - velika brzina i dolet, op. a.), helikopterima i borbenim zrakoplovima poput F-35B pete generacije, zatim zapovjednog tima koji koordinira kretanje jedinice te logističke bojne koja osigurava ključnu potporu, opskrbu i održavanje opreme. Marinska ekspedicijska jedinica specijalizirana je za izvođenje napada s mora i iz zraka.
Iranska blokada Hormuza - uskog morskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte - napadima na komercijalni promet, izazvala je poremećaje u globalnom gospodarstvu, podigavši cijene goriva diljem svijeta te stvorivši veliki vojni i politički problem za Trumpa.
Otok Harg u fokusu
Američke snage pokušavaju ponovno otvoriti tjesnac ciljajući sposobnosti Teherana da ugrožava promet kroz taj prolaz - lansirna mjesta, proizvodne kapacitete te skladišta projektila, dronova i morskih mina. U utorak je američka vojska bacila duboko probojne bombe težine oko 2300 kilograma na utvrđene iranske položaje uz obalu, koji se koriste za smještaj protubrodskih krstarećih projektila, prema Središnjem zapovjedništvu SAD-a (CENTCOM), koje je odgovorno za američke snage na Bliskom istoku.
VIDEO Dosta govori o situaciji koji je brod uočen na ruti za Bliski istok. I kakva mu je namjena
Iako američki i izraelski napadi traju već gotovo tri tjedna, Iran i dalje izvršava udare na američke snage i saveznike na Bliskom istoku. "SAD je izveo tisuće i tisuće borbenih letova, a ipak još nismo sigurni da su sve te sposobnosti uništene", ističe Caitlin Talmadge s Massachusetts Institute of Technology (MIT). "To otvara pitanje hoće li ikada biti potpuno uništene", dodala je.
Dolazak marinske ekspedicijske jedinice Trumpu bi donio dodatne opcije za pritisak na Teheran, navode neki bivši i aktualni dužnosnici. Iran kontrolira niz malih otoka uz svoju južnu obalu, koje režim koristi za naftnu infrastrukturu, smještaj projektila i skrivanje brodova u špiljama. Najznačajniji među njima u gospodarskom smislu je otok Harg, smješten na sjevernom kraju Zaljeva, oko 600 kilometara od tjesnaca, koji služi kao glavno iransko čvorište za izvoz nafte.
Trump je u ponedjeljak zaprijetio napadom na naftovode na tom otoku, nakon što su tamo u američkom napadu prošlog tjedna uništeni ključni vojni objekti.
Umjesto uništavanja naftne infrastrukture na Hargu, marinci bi, piše WSJ, mogli zauzeti otok kako bi ga SAD koristio kao sredstvo pritiska za ponovno otvaranje tjesnaca, smatraju neki stručnjaci i bivši dužnosnici. "Otok Harg - 90 posto njihove nafte prolazi kroz njega. Dakle, imate zapravo dvije opcije... Možete uništiti naftnu infrastrukturu, što bi nanijelo nepovratnu štetu iranskom i globalnom gospodarstvu, ili ga možete zauzeti i koristiti kao pregovarački adut, što ne bi trajno narušilo svjetsko gospodarstvo", navodi umirovljeni general Frank McKenzie, bivši zapovjednik CENTCOM-a.
Trump ima cilj specijalne operacije? Ako je istina, aktualni naftni šok izgledat će bezazleno
Takva operacija mogla bi se izvesti s mora, što bi uključivalo plovila s USS Tripoli koja prevoze marince i opremu te se mogu izravno iskrcati na obalu. Alternativa je operacija izvedena uglavnom iz zraka, sa zrakoplovima F-35B i helikopterima koji mogu slijetati bez piste. Zrakoplovi bi mogli poletjeti s brodova ili iz obližnjih zemalja Zaljeva, ako ti američki partneri dopuste prelet preko svojeg zračnog prostora i korištenje baza.
Druge otočke mete
Marinci bi također mogli biti raspoređeni za zauzimanje drugih otoka unutar samog Hormuškog tjesnaca. S tih pozicija američke bi snage bile strateški postavljene za presretanje iranskih brzih brodova i obaranje projektila koji prijete prometu kroz tjesnac, objašnjava umirovljeni viceadmiral John Miller, bivši zapovjednik Pomorskih snaga SAD-a u regiji.
Jedan od strateških ciljeva mogao bi biti i otok Qeshm. Taj veliki otok oblika strijele nalazi se na ulazu u tjesnac, a u svojim podzemnim tunelima skriva iranske mornaričke brodove i projektile. Na tom se otoku nalazi i veliko postrojenje za desalinizaciju vode, za koje Iran tvrdi da su ga napale SAD. Njegova veličina i položaj omogućuju Teheranu kontrolu nad prometom brodova koji ulaze i izlaze iz tjesnaca.
‘Zašto je Amerika ostala sama? Pogledajte gdje je Trumpova ‘ratna soba‘ i bit će vam sve jasno‘
Marinci bi mogli biti poslani i da zauzmu otok Kish, malo gospodarsko središte sa zračnom lukom zapadno od Qeshma, ili stjenovitog otoka Hormuz istočno od Qeshma, gdje Teheran usidruje male napadačke brodove. "Mnogi od tih otoka imaju određenu vojnu prisutnost i snažno su utvrđeni, dok su neki napuštenr lokacije iz razdoblja šaha", kaže Nicole Grajewski s Pariškog instituta za političke studije (Sciences Po) i suradnica u programu nuklearne politike Zaklade Carnegie za međunarodni mir.
Raspoređivanje marinaca na otocima uz iransku obalu, umjesto unutar samog Irana, moglo bi biti svojevrsna ‘rupa u zidu‘ ili niša, koja bi Trumpu omogućila da tvrdi kako je održao obećanje da neće slati američke vojnike na iransko tlo. "Ne vidim ih u samom Iranu“, rekao je za WSJ umirovljeni viceadmiral Miller. "Ako ih već negdje raspoređuju, to bi bio neki od okolnih otoka u Zaljevu, što bi moglo donijeti taktičku prednost na određeno vrijeme", zaključio je Miller.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....