- Za našu zemlju Grad nam je ponudio 23 eura po kvadratu iako je okolna zemlja procijenjena od 200 do 300 po kvadratu – govorili su danas Zagrepčani na sjeveru Dubrave koji su prema odluci Grada izvlašteni sa svojih parcela.
Naime, na trasi buduće prometnice Klin–Lektrščica na istoku Zagreba okupilo se desetak vlasnika zemljišta. Pod motom “Štitimo imovinu svojih predaka”, mirnim su prosvjedom izrazili protivljenje načinu na koji Grad Zagreb provodi postupke izvlaštenja zbog izgradnje nove ceste. Govorili su građani čije se parcele nalaze uz trasu, njihovi rođaci i odvjetnica Radmila Bonifačić, koja zastupa nekoliko obitelji u postupku.
Dok su građani pričali, bageri su kopali
I dok su oni držali konferenciju za medije, izvođači radova na produženju ulice Klin su im iza leđa kopali bagerima.
Vlasnici navode da su prve procjene iz 2018. godine iznosile između 22 i 47 eura po kvadratu, dok se u okolnim dijelovima Dubrave zemljišta prodaju za 200 do 300 eura. Grad, tvrde, odbacuje neovisne procjene koje su naručili sami građani, ali i one vještaka koje su prvotno odobrili i nakon po Grad nepovoljne procjene odbili te priznaje isključivo elaborate vlastitih vještaka.
Željko Lobor, vlasnik jedne od parcela, rekao je da je procjena koju je naručio od sudskog vještaka iznosila 239 eura, no Grad je odbio priznati nalaz.
- Oni određuju cijenu, odbacuju vještake, a kad ne potpišeš rješenje, pošalju kaznu. Meni su poslali dvije. Jednu od tisuću eura i jednu od dvadeset tisuća ako ne dopustim upis u gruntovnicu – rekao je Lobor.
Upravo ova druga kazna, kako je pred medijima otkrio, Loboru predstavlja najveći problem jer nije siguran kako će platiti propisanu kaznu 20 prosječnih plaća na području Grada Zagreba.
Prema riječima odvjetnice Bonifačić, takve su kazne pravno dvojbene. Zakon o izvlaštenju iz 2014. predviđa sankcije u kunama, a ne u eurima, pa odluke referenata formalno nisu usklađene s važećim propisima.
- Grad prepisuje stare obrasce, a građane kažnjava po nepostojećim osnovama.
‘Gradska uprava je nasamarila starije sugrađane‘
Bonifačić tvrdi da su njezini klijenti nasamareni postupkom jer ih gradske službe nisu upozorile na pravo na pravnu pomoć niti im objasnile pravne posljedice potpisivanja rješenja. Dodala je kako su rješenja o predaji zemljišta vlasnicima uručena 30. rujna i 1. listopada, a rok za odgovor bio je postavljen već za 2. listopada, iako je zakonom propisan minimalni rok od osam dana od uručenja.
- To je grubo kršenje upravnog postupka, a i njihova rješenja su puna nelogičnosti i grešaka.
Ona objašnjava da problem nije samo u procjenama nego u samom okviru zakona. Po takozvanom načelu prethodnog učinka, tržišna cijena određuje se prema danu prije nego što je zemljište ucrtano u urbanistički plan. U ovom slučaju to je tržišna cijena iz 1971. godine.
- To znači da se cijena računa kao da je riječ o poljoprivrednom zemljištu. Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina time dovodi građane u apsurdnu situaciju: njihova imovina u stvarnosti vrijedi deset puta više, ali je pravno tretirana kao da vrijedi kao prije pola stoljeća. Pa ovdje se u potpunosti ignorira potencijal zemljišta za koje se zna da je plan izgraditi prometnicu te poslovno-stambene objekte.
Lobor, dugogodišnji mehaničar ZET-a koji je taj posao obavljao trideset godina, kaže da mu je ta zemlja više od imovine.
- Moja zemlja je građevinska, lijepa, pokosio sam je, uredio. To je djedovina, a oni u papirima pišu ‘šikara’. To čovjeka vrijeđa.
Procjene Grada se temelje na podacima iz 1971.
- Procjene koje Grad koristi temelje se na podacima starim 50 godina, a ne na stvarnom stanju. U međuvremenu je zemljište postalo građevinsko, a obračunava se kao da je još oranica. Ljudi dobivaju desetinu onoga što im pripada po tržišnim kriterijima. - rekla je Bonifačić okupljenima.
Dodala je i da je, u cijelom procesu, došlo do povrede trodiobe vlasti jer Grad istodobno donosi rješenja, provodi ih i nadzire njihovu zakonitost.
- U demokratskom sustavu izvršna vlast ne bi smjela biti i zakonodavna i nadzorna u istoj stvari. U ovom slučaju, Grad Zagreb ima sve tri uloge, što je suprotno načelima ustavnosti - rekla je.
Bonifačić je pojasnila kako se takvom praksom brišu granice između izvršne, zakonodavne i sudske vlasti te da je ovo primjer kako izgleda kada te kadija tuži i kada te kadija sudi, čime se, prema njezinim riječima, ugrožava osnovni princip demokracije.
Iza svega stoje EU rokovi?
Prosvjednici su spomenuli i kako sumnjaju u moguću povezanost žurnosti postupka s rokovima europskih fondova. Rok za završetak projekata koji se sufinanciraju iz EU sredstava, prema prosvjednicima, istječe 30. lipnja.
- To objašnjava brzinu kojom se postupci provode i pritisak na građane da potpišu. Službenici se pozivaju na opći interes, ali zaboravljaju da je i privatni interes zaštićen Ustavom - tvrdi Bonifačić.
Dodala je i kako se sadašnji val rješenja o izvlaštenju odnosi na dugotrajne postupke koji su započeli još za vrijeme bivšeg gradonačelnika Milana Bandića.
- Ti su se predmeti godinama vukli po uredima i sad, odjednom, stižu rješenja za izvlaštenje. Nalazimo se u svojevrsnom boomu izvlaštenja - rekla je.
Naime, ovo nije prvi put da se građani Zagreba bune protiv načina izvlaštenja. Slični slučajevi bilježeni su uz Branimirovu, Sarajevsku, Oporovečku i trasu zagrebačke žičare. Obično završavaju na Upravnom ili Ustavnom sudu, a neki još uvijek traju i, ako je suditi po prizorima s istoka Zagreba, izazivaju burnu reakciju građana.
- Mi nismo protiv razvoja ni cesta, ali nećemo da nam zemlju oduzmu kao da smo u 1971. godini. To nije napredak, to je povratak unazad - zaključili su prosvjednici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....