Neusporedivo bolje

Bez umjetnih boja i aroma: Ako volite gazirane sokove, a pili biste zdravo, onda je ovo recept za vas

U suradnji s Gastronomadima u novom nastavku našeg Gastrolaba obrađujemo fermentaciju od zajednica bakterija i kvasaca

Vodeni kefir, koji će neki prepoznati i po nazivu tibis ili tibicos, blago je gazirani i osvježavajući slatkasti napitak prepun mikroorganizama dobrih za naša crijeva. Nakon što smo naučili kako napraviti mliječni kefir, uzgojiti SCOBY, a potom napraviti i kombuchu, vrijeme je za novi izazov - vodeni kefir. Evo kako ga možete napraviti sami ako pri ruci imate vodena kefirna zrnca.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Vodeni kefir

Osnovni recept:

50 g smeđeg šećera
30 g bijelog šećera
1,5 l vode
150 g vodenih kefirnih zrnaca
sušene grožđice, datulje, šljive itd. po želji

Priprema:

Šećer pomiješajte i dodajte malo kipuće vode da se šećer otopi pa dodajte ostatak količine hladne vode. Dobro promiješajte i dodajte zrnca. Držite na temperaturi između 22 i 25°C dva do tri dana kako biste dobili bazu za vodeni kefir (1. fermentacija). Bilo bi idealno da temperatura ne oscilira previše i slobodno kušajte tijekom fermentacije. Kako prolaze dani, tako će se osnovna tekućina zamutiti, a javit će se i lagani mjehurići. Nakon što ste zadovoljni okusom baze, procijedite vodeni kefir i izdvojite zrnca za novu bazu. Osnovni vodeni kefir se također može piti, samo ima puno jednostavniji, slatki okus. U izradi baze već u startu možete koristiti sušeno voće (datulje, šljive, smokve, grožđice…), samo ga nemojte usitnjavati jer će vam biti teško odvojiti kefirna zrnca od ostataka voća kod procjeđivanja.

image
Tomislav Kristo/Cropix
image
Tomislav Kristo/Cropix
image
Tomislav Kristo/Cropix

Savjet više: ako želite potaknuti proizvodnju zrnaca, dodajte na ovu količinu 2 g soli. Sama zrnca za vodeni kefir dosta su izdržljiva i mogu ostati na sobnoj temperaturi i do tjedan dana bez da ih se nahrani, dok u hladnjaku u šećernoj vodi mogu stajati i i do tri tjedna.

Gdje nabaviti zrnca vodenog kefira?

Jednostavan čin razmjene zaslužan je za opstanak ovih kultura u vremenu jer su se dijelile u zajednicama diljem svijeta i prenosile s koljena na koljeno. Susrećete li se s njima prvi put, korisno je znati da taj princip, zapravo, vrijedi i dalje. Iako postoje mjesta online i offline gdje ih možete kupiti, na društvenim mrežama aktivne su mnogoljudne grupe i forumi posvećeni upravo njima, stvoreni za razmjenu informacija i viškova, kako raznih zrnaca tako i “majki” kombuche ili SCOBY-ja (prema engl. symbiotic culture/community of bacteria and yeast).

image

Dobra hrana, zima 2023.

Fotografija: Berislava Picek, Art Direkcija: Vesna Veselić

Cijelu našu Gastrolab temu pronađite u novom broju magazina Dobra hrana!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 14:39