IZBOR NAJBOLJEG POLJOPRIVREDNIKA

ANKETA JUTARNJEG: ODABERITE NAJBOLJEG MLADOG HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA Pogledajte deset odabranih kandidata i dajte svoj glas vašem favoritu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 07.05.2018. u 11:29

HANZA MEDIA, JUTARNJI LIST

Kandidati za izbor najboljeg poljoprivrednika Hrvatske

 

Izbor za najboljeg poljoprivrednika, koji u Hrvatskoj organizira ambasadorica projekta i europarlamentarka Marijana Petir, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Jutarnji list vam je donio njihove priče - kako posluju, kako su uspjeli i koji su im planovi za budućnost.

Ovdje podsjećamo na priče 10 poljoprivrednika, a na kraju sudjelujte u anketi u kojoj birate vama najboljeg! Glasati možete do srijede, 9. svibnja, u 9 sati! Stručni žiri već je odabrao pobjednika, a onaj koji dobije najviše glasova u ovoj anketi dobit će posebnu nagradu publike na konferenciji koju u srijedu suorganizira Jutarnji list.

Davor Matak: 'Od zemlje dobro živimo, a obitelj je uvijek na okupu'

Davor Matak, naš kandidat za najboljeg poljoprivrednika, sa suprugom Jagodom, ocem Dragutinom i majkom Gordanom na 10,5 hektara zemlje na Ražanačkom i Krneškom polju proizvodi rajčice, patlidžane, tikvice, kupusnjače, krumpir, batat, lubenice, dinje, smokve, trešnje, masline, grožđe, šipak, bobičasto voće... S malo intenzivnijom proizvodnjom i dobrim planiranjem, oni danas imaju proizvode koji su zanimljivi kupcima koji žele kvalitetu, a uskoro će im na svom imanju ponuditi i smještaj tako da mogu uživati na svježem morskom i velebitskom zraku i kušati tradicionalnu hranu. Njihov je recept za uspjeh ne odustati, ne odustati, ne odustati. I tako su pobijedili probleme sa svojim zavičajnim prijateljima - posolicom i burom. Cijelu priču obitelji Marak možete pročitati OVDJE.

Tvrtko Matijević: Kilogram pčelinjeg "bijelog zlata" prodaje po 150.000 kn, a uskoro bi mogao biti najveći proizvođač u Europi

Tvrtko Matijević danas radi s pčelama, medom i pčelinjim otrovom, čiji je trenutno najveći proizvođač u Hrvatskoj. Tvrtko je nakon prvih susreta s pčelama kupio svoje prve dvije košnice i smjestio ih na seoskom imanju koje je njegov otac Anto kupio kao vikendicu u Daruvarskom Brestovcu. Tamo je Tvrtko, uz nasade aronije, usavršavao proizvodnju meda, peluda i voska na iskustvima starijih pčelara, ali i na, kako kaže, vlastitim pogreškama, a danas ima 70 košnica. Prijelomni trenutak u njegovu promišljanju o čarobnim pčelinjim putanjama dogodio se kada se na kolegiju kod profesora Nikole Kezića uključio u radnu skupinu koje je tri mjeseca radila na izlučivanju pčelinjeg otrova. Njegovu priču pročitajte OVDJE.

Zvonimir Kalić, magistar diplomacije iz Đakova: 'Konoplja je mom djedu produljila život, a sada svi živimo od nje'

“Kada smo krenuli s proizvodnjom industrijske konoplje, ljudi su nam se maltene podsmjehivali, smatrajući da je to biljka prošlosti, no nije nas to omelo u našim planovima da od konoplje napravimo dobru priču. Danas smo sigurni da smo na dobrom putu i da je konoplja biljka sadašnjosti i budućnosti”, riječi su Zvonimira Kalića, po struci svježeg magistra međunarodnih odnosa i diplomacije, ali po zanimanju poljoprivrednika i nositelja OPG-a Kalić, čije je sjedište u Đakovu, ali sve vezano uz proizvodnju i preradu konoplje smjestili su u Vrpolje. Njegovu priču pročitajte OVDJE.

Tomislav Kovač, vozač motokrosa koji se pronašao u poljoprivredi: 'Moja staza sada je pašnjak za škotsko govedo!'

Da shvati koliko je vrijedno ono što ima kod kuće, Tomislavu Kovaču (37), prehrambenom tehničaru iz Jaškova kraj Ozlja, trebala su dva odlaska na rad u inozemstvo, jednom u Njemačku gdje je radio poslove metalskog radnika, a drugi put u Francusku, gdje je brao orahe. Ima tome, doduše, i petnaestak godina.

No, otkako se vratio na zemlju svojih pradjedova i prekrasno očevo imanje, iz Jaškova sigurno neće više nikamo, a evo i dokaza: ovaj pasionirani vozač motokrosa i bivši prvak države u autokrosu čak je vlastitu stazu za vježbanje ovih sportova prenamijenio u pašnjak za uzgoj ekološkog visokoplaninskog škotskog goveda, čime se tek treba početi ozbiljnije baviti. Tako umjesto na motociklu i autokros vozilu, vrijeme radije provodi u tri traktora. Osim egzotičnog škotskog goveda, Kovač uzgaja orah, uljne tikve te razno povrće i bobičasto voće, sve, dakako, ekološkim načinom proizvodnje. Njegovu priču možete pronaći OVDJE.

Obitelj Gašić, koja je uspjela napraviti čudo u nemogućim uvjetima: 'Neisplativo smo mlijeko pretvorili u šampionski sir'

Prije godinu dana iz malog pogona u dvorištu njihove obiteljske kuće izišli su prvi sirevi OPG-a Gašić, koji su u vrlo kratkom roku oduševili struku, kritičare, ali i, što je najvažnije, kupce. Sve je počelo još te 2013. godine kada je Stanko kao svojevrstan poklon svome sinu za uspješno završenu školu i položenu maturu prepisao kompletan OPG. Otad je Ivan nositelj te uspješne poljoprivredne obiteljske priče, koja će, sigurni smo, biti još uspješnija. Njihovu priču koja nije imala nimalo lak početak, pročitajte OVDJE.

Diana Prpić, mlada stručnjakinja za kazneno i međunarodno pravo koja se okrenula radu na njivi: 'Da nije polja, nikada ne bih vidjela Havaje, New York...'

Kakve veze kazneno procesno pravo ima s ekološkim uzgojem graha zelenčeka ili, recimo, međunarodno pravo s glavicama domaćeg zelja? Baš nikakve. Osim ako se ne nađete u Brežanima na Kupi, gdje joj je imanje i većina nasada, ili u Turnju uz Koranu, gdje je mali pogon za uzgoj kvalitetnih sadnica batata Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Prpić i mlade gazdarice Diane Prpić (28). Ona vodi najbolji OPG u Karlovačkoj županiji, u samom je vrhu po kvaliteti svojeg posla u Hrvatskoj, pa je logično da se prijavila i u ovaj izbor. Njezinu priču pročitajte OVDJE.

Amalka Vukelić: 'Za uzgoj bobica i dunja koristim rogove krave koja se jednom otelila, jelenji mjehur i kravlje crijevo!'

U edukaciji o biodinamici koriste se ideje Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamike koji je rođen 1861. u Donjem Kraljevcu u Međimurju. U spomen na velikog mislioca i filozofa, u Donjem Kraljevcu je prije deset godina osnovan Centar “Dr. Rudolf Steiner” koji posjećuju njegovi sljedbenici iz cijelog svijeta. Kada se raspituju o biodinamičkoj proizvodnji u Hrvatskoj, suradnici uglavnom sliježu ramenima. Među tek nekoliko proizvođača koji su se zaljubili u Steinerove postulate je i stručna suradnica tog Centra Amalka Vukelić (37), diplomirana inženjerka agronomije i naša kandidatkinja za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu.

Prepoznavši velike i neiskorištene potencijale biodinamičke proizvodnje, ona se s obitelji iz Zagreba preselila u mali Lužan Biškupečki nedaleko od Varaždin Brega. Tamo uzgaja bobičasto voće, dunje i povrće po principima biodinamike. Njezinu priču pročitajte OVDJE.

Luka Glavačević: 'Podolac ima budućnost, ali nam treba zemlje za ispašu'

Kada je naše Ministarstvo poljoprivrede prije 13 godina odlučilo poticati uzgoj podolca s čak 4500 kuna po uvjetnom grlu, dosta se slavonskih poljoprivrednika odlučilo prebaciti na uzgoj ovog goveda, koje daje visokokvalitetno meso. Jedan od njih bio je i Hrvoje Glavačević iz Strizivojne. Njemu je tada bilo 40 godina, a njegovu sinu Luki 11.

Danas, 13 godina poslije, obitelj Glavačević i dalje radi samo i jedino s podolcima, iako je poticaj na ovo govedo danas prepolovljen. No, oni se ne predaju, već i dalje vjeruju da se s podolcima može napraviti odličan posao.  Njihovu priču pročitajte OVDJE.

Stipe Vuletić, mladi profesor koji je nakon pet godina dao otkaz u školi i započeo novi život: 'Put je bio trnovit, ali i strelovit! Sve je osmislila moja cura Matea'

Kada je Neretvanin Stipe Vuletić pokrenuo ekološku proizvodnju mandarina nije mogao ni sanjati da će ući u uži izbor za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika. Ovaj profesor geografije učionicu je zamijenio radom na zemlji proizvodeći mandarine, klementine, limune i ostale citruse i to ne bilo kako već u ekološkoj proizvodnji, što je trend poljoprivredne proizvodnje u Europskoj uniji. Njegovu priču pronaći ćete OVDJE.

Mladen Karamarković, 25-godišnjak koji je napravio čudo u selu s 20 stanovnika:  'Zbog oca volim polje, a i ja moram nešto ostaviti sinu'

Mladen Karamarković nedavno je napunio 25 godina. Njegovoj supruzi Tatjani su 24. Imaju 16-mjesečnog sina Petra. Žive u Ilmin Dvoru. Malom naselju sa samo 20-ak stanovnika, smještenom u općini Čađavica tik uz rijeku Dravu i granicu s Mađarskom. Većina nas za Ilmin Dvor nikad nije čula, što i nije čudno, no ako ste pomislili da je život tamo dosadan, gadno ste se prevarili. Doduše, nekome možda i jest, ali Mladenu i Tatjani sigurno nije. Za to su prvenstveno zaslužni sami, odnosno njihovi karakteri i marljivost. Ovo dvoje mladih ljudi svojim primjerom šalje snažnu poruku da se na slavonskoj zemlji i od nje ipak može živjeti. Njihovu priču pročitajte OVDJE.

Sudjelujte u anketi!

 

Izdvajamo