Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, nedavno je najavila značajnu promjenu u pristupu automobilskoj industriji, otvarajući vrata korištenju sintetičkih goriva kao važne alternative električnoj energiji.
Tijekom konferencije za medije, povodom njezine nedavne ponovne kandidature za predsjednicu Komisije, von der Leyen je istaknula planove za reviziju zakona vezanih za automobilsku industriju koja je najavljena za 2026. godinu, što implicira potencijalno odustajanje od striktne usmjerenosti na električna vozila.
Ova revizija, usmjerena na zabranu prodaje vozila s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine u Europi, stavlja naglasak na ulogu e-goriva, često zanemarenu u javnim diskusijama.
Predviđa se da će do 2035. emisije iz vozila morati biti svedene na nulu, ali se otvara mogućnost da sintetička goriva odigraju ključnu ulogu u postizanju ovog cilja. "Postoji jasan prijedlog da se e-gorivima dodijeli posebno mjesto u ovom tranzicijskom periodu," istaknula je von der Leyen, naglašavajući važnost tehnološkog razvoja i prilagodbe industrije, piše Auto.it.
Osim što pruža veći prostor za inovacije i izbor potrošačima, ovaj pristup omogućuje tvrtkama da samostalno odrede svoj put prema mobilnosti budućnosti, ulaganjem u tehnologije koje smatraju najperspektivnijima. Ova fleksibilnost mogla bi omogućiti postupniju i manje radikalnu tranziciju prema zelenijoj mobilnosti, odstupajući od dosadašnjeg strogog fokusa na električna vozila.
Sintetička goriva sada dobivaju ozbiljnu pažnju kao realna i održiva alternativa, koja bi mogla olakšati tranziciju automobilske industrije prema smanjenju emisija, ne zanemarujući pri tome postojeće vozni park koji se već koristi na cestama. Podsjetimo, pokazatelj ovoga je i inicijativa kompanije Stellantis koja je testirala kompatibilnost svojih motora s e-gorivima, otkrivši da je preko 28 milijuna vozila spremno za upotrebu ovih goriva bez potrebe za ikakvim modifikacijama.
Europska pučka stranka, s Manfredom Weberom na čelu, jako zagovara ovu promjenu, vjerujući u racionalniji pristup automobilskoj mobilnosti koji bi omogućio balans između tehnološkog napretka i praktičnih potreba tržišta.
Ovaj pristup ne samo da otvara nove mogućnosti za proizvođače i potrošače automobila već i predstavlja značajan korak prema održivoj budućnosti mobilnosti, uzimajući u obzir i ekološke i ekonomske aspekte. Čini se da će 2026. biti ključna godina za budućnost autoindustrije, ne samo po pitanju Europskih proizvođača koji će sada imati izbora.
Podsjetimo, pod pritiskom da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama, von der Leyen je pokrenula "Zeleni dogovor". No sada je raspoloženje drugačije. Ljutiti poljoprivrednici, a ne klimatski aktivisti, blokiraju ceste oko Pariza i Berlina žaleći se na sve duži popis europskih pravila o zaštiti okoliša.
Zelene stranke u anketama stoje lošije. Europljane sada više brinu ekonomska i geopolitička nestabilnost, imigracija, sve viši troškovi života i rat u Ukrajini, nego klimatske promjene.
Odražava se kriza već dulje vrijeme i na europsku autoindustriju koja se zbog ispunjavanja planova o klimi okrenula snažnom ulaganju u elektrifikaciju, a što sve manje uspijeva jer plasiranje isključivo električnih automobila na tržište u natjecanju s Kinom, europske proizvođače vodi u neizdrživu situaciju jer opasno kaskaju, kako tehnologijom tako i cjenovnim pozicioniranjem u odnosu na agresivne kineske proizvođače.